Borovica je rod crnogoričnih biljaka iz obitelji čempresa (Cupressaceae), a njezine bobice koriste se kao začin i daju ginu poseban okus. Postoji više od 50 vrsta borovica, a jedina su vrsta crnogorice čiji se plodovi koriste kao začin. Ima je posvuda, jer se prilagođava svim vrstama tla i nadmorskim visinama. Raste po hrastovim i bukovim šumama, suhim obroncima i otvorenim pašnjacima na istočnom Tibetu i sjevernim Himalajima, praveći jednu od najviših linija drveća na planeti. Navodno su borovicu koristili stari Grci tijekom prvih Olimpijskih igara kako bi se povećala tjelesna izdržljivost sportaša. Kasnije se borovica uvezla iz Grčke u Egipat od kud se dalje proširila Europom.
Obična borovica (kleka, brinj, brinje, smreka) je razgranan grm visok 1-2 m ili stablo visoko i do 12 m. Cvate u travnju i svibnju, a plodovi dozrijevaju u jesen sljedeće godine. Bobice borovice su tamno plave boje, tvrde teksture i jedinstvenog mirisa, dok im je okus gorko-slatkast i smolast. Za dozrijevanje im je potrebno 2 godine kada iz zelene boje prelaze u tamnoplavu boju. Okus je zapravo jednak gutljaju gina. Iako je dosta gorka i trpka, borovica se može jesti i sirova, osim ako imate problem sa bubrezima, onda ih je potrebno konzumirati s oprezom. Vanjska ljuska same bobice je relativno bezokusna, tako da ih je potrebno lagano zdrobiti kako bi otpustile pravi okus.
U davnim vremenima smatralo se da bobice borovice imaju čarobne ljekovite, pa čak i čarobne moći. Vjerovalo se da grančica borovice iznad ulaznih vrata pomaže u borbi protiv zlih uroka i vještica. Danas se također koristi u medicini, kao snažan sastojak u raznim lijekovima i tretmanima. Obična borovica je blagi diuretik koji pomaže kod zadržavanja vode, nadutosti, PMS-a i infekcija mokraćnog sustava. Snižava šećer u krvi, pomaže u obnavljanju gušterače, te povećava proizvodnju inzulina, pa je stoga korisna kod dijabetesa. Suhe, zrele bobice borovice sadrže i do 2,5% eteričnog ulja koje se smatra njihovom najljekovitijom tvari, a osim u ljekovite svrhe upotrebljava se u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji te kao sastojak parfema.
Bobice borovice tradicionalno se koriste u proizvodnji gina i glavni su sastojak koji ginu daje njegovu karakterističnu aromu. Ubacuju se u klasični gin tonic kako bi dodatno naglasile sam okus gina. Sama riječ gin dolazi od francuske riječi “genievre”, ili nizozemske riječi “jenever,” koje obje znače juniper ili borovica. Također se koristi pri kuhanju kao začin, a sve se više počinju koristiti i u proizvodnji craft pive. Drvo i iglice borovice, često se koriste pri dimljenju raznog mesa. U Francuskoj se od borovice proizvodi vino, u skandinavskim zemljama koristi se za proizvodnju pive, a u Njemačkoj ju koriste za različite umake te posebnu vrstu octa. Kao začin, dodaje se paštetama, juhama, ribljim i mesnim prerađevinama, raznim umacima, marinadama, nadjevima, itd. Odlično se nadopunjuje s mediteranskim začinskim biljem i citrusima.